Četiri brodogradilišta iščekuju privatizaciju

Bez autora
Oct 18 2011

Europa je zainteresiranim kupcima četiriju hrvatskih brodogradilišta - 3. maj, Kraljevica, Brodotrogir i Brodosplit - koji su već više od godinu dana u privatizacijskom postupku, dala rok od pet godina za završetak procesa restrukturiranja, ali i iz Jadranskih ulaganja i DIV-a, koji su jedini zainteresirani za navedene tvrtke koje godinama grcaju u gubicima, a mori ih i kronični nedostatak posla, kažu da je taj rok predug. Nenad Končar, direktor tvrtke Jadranska ulaganja, koja želi 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir, kaže da će po preuzimanju tvrtki morati djelovati brzo, a istog je mišljenja i Darko Pappo, član Uprave samoborskog DIV-a, koji se jedini javio na međunarodni natječaj za splitski škver. Obojica su svjesni koliko je bitno brzo djelovanje, posebno imajući u vidu stanje na svjetskom brodograđevnom tržištu i privatizacijski postupak koji se prilično oduljio. Zato odmah po potpisivanju kupoprodajnih ugovora moraju krenuti žestoko žele li ostvariti planirano ozdravljenje tvrtki koje ukupno zapošljavaju 10.000 radnika. Izravno i neizravno od te proizvodnje u Hrvatskoj živi 20.000 radnika. Na brodogradnju se vežu brojna mala i srednja poduzeća, koja se kroz kooperaciju ili na drugi način naslanjaju na osnovnu brodograđevnu djelatnost.

Četiri brodogradilišta iščekuju privatizacijuEuropa je zainteresiranim kupcima četiriju hrvatskih brodogradilišta - 3. maj, Kraljevica, Brodotrogir i Brodosplit - koji su već više od godinu dana u privatizacijskom postupku, dala rok od pet godina za završetak procesa restrukturiranja, ali i iz Jadranskih ulaganja i DIV-a, koji su jedini zainteresirani za navedene tvrtke koje godinama grcaju u gubicima, a mori ih i kronični nedostatak posla, kažu da je taj rok predug.

Nenad Končar, direktor tvrtke Jadranska ulaganja, koja želi 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir, kaže da će po preuzimanju tvrtki morati djelovati brzo, a istog je mišljenja i Darko Pappo, član Uprave samoborskog DIV-a, koji se jedini javio na međunarodni natječaj za splitski škver. Obojica su svjesni, kažu, koliko je bitno brzo djelovanje, posebno imajući u vidu stanje na svjetskom brodograđevnom tržištu i privatizacijski postupak koji se prilično oduljio. Zato odmah po potpisivanju kupoprodajnih ugovora moraju krenuti žestoko žele li ostvariti planirano ozdravljenje tvrtki koje ukupno zapošljavaju 10.000 radnika. Izravno i neizravno od te proizvodnje u Hrvatskoj živi 20.000 radnika. Na brodogradnju se vežu brojna mala i srednja poduzeća, koja se kroz kooperaciju ili na drugi način naslanjaju na osnovnu brodograđevnu djelatnost.

Jadranska ulaganja i DIV dokazali su svojim planovima ponuđenim na ocjenu Europskoj komisiji da jamče dugotrajnu održivost osnovne djelatnosti. U aktualnoj gospodarsko-socijalnoj situaciji to sigurno nije nevažno, jer jamči nastavak brodogradnje, koja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U nekim drugim zemljama koje su godinama uspješno razvijale taj sektor od brodogradnje nije ostalo gotovo ništa, kao što je to slučaj s Poljskom. Sve su glasnije izjave pojedinih stručnjaka koji sumnjaju u dosadašnju ispravnost orijentacije isključivo na specijalizirane i složene brodove.

Svjetsko tržište zadnjih godina, naime, traži fleksibilniju, bržu i jeftiniju gradnju brodova. Nenad Končar već je najavio da razmišlja o serijskoj proizvodnji određenih plovila, ali i o kupnji srednje velikog brodogradilišta u Kini kako bi tržištu isporučivao sve traženije jeftinije, ali i kvalitetne plovne objekte, što može postići kombinirajući hrvatske ljudske resurse i znanje i kineske proizvodne mogućnosti.

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrilo je prije nekoliko dana državne potpore za restrukturiranje 3. maja i Kraljevice, a ista agencijska potpora ranije je stigla na adrese Brodotrogira i Brodosplita, čime je zaokružena priča o ocjenama i potporama kojima su definirani iznosi i rokovi, a pozitivna ocjena AZTN-a uključuje i zabranu uzimanja drugih vidova potpore. Odobrene potpore odnose se na subvencije, državna jamstva, otpis dugova i Vladino preuzimanje dugova. Prije toga, za sva četiri škvera stiglo je zeleno svjetlo Europske komisije, pa je sada sve u rukama hrvatske vlade, koja će preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva kazati posljednju riječ i na stol ponuditi kupoprodajne ugovore. Time će se staviti 'točka na i' dugotrajnom privatizacijskom procesu.

Brodogradilištu 3. maj odobrena je petogodišnja potpora u iznosu od 5,3 milijardi kuna, a Kraljevici od 1,6 milijardi kuna. Ukupni troškovi restrukturiranja za 3. maj iznose 9 milijardi kuna, a za Kraljevicu 2,8 milijardi kuna. Jadranska ulaganja obvezna su u roku od 5 godina investirati u 3. maj 3,6 milijardi kuna, a u Kraljevicu 1,2 milijarde kuna, odnosno 40 i 44 posto.

Potpora Brodotrogiru iznosi nešto više od 2,8 milijardi kuna, dok su troškovi restrukturiranja predviđeni na iznos od 4,6 milijardi kuna. Na vlastiti doprinos investitora otpada 1,8 milijardi kuna ili 40 posto. Ova respektabilna tvrtka, koja se ne može požaliti na nedostatak posla, mora smanjiti postojeće kapacitete na 54.955 CGT-a (smanjenje za 15.101 CGT-a), i to također u roku od jedne godine, o čemu Ministarstvo gospodarstva mora AZTN-u dostaviti izvješće.

AZTN je odobrio i kompenzacijske mjere koje se odnose na smanjivanje proizvodnje u roku od jedne godine od potpisivanja ugovora. Tako 3. maj treba smanjiti svoje proizvodne kapacitete za najmanje 46.543 CGT-a, a Kraljevica za 9636 CGT-a. Drugim riječima, riječki 3. maj može godišnje proizvoditi 109.570 CGT-a, a Kraljevica 26.997 CGT-a.

Obveza DIV-a za Brodosplit je sudjelovanje u visini od 40 posto u troškovima restrukturiranja, odnosno u pet godina DIV je obvezan osigurati 1,5 milijardi kuna investicija. DIV u Brodosplit mora uložiti 1,4 milijarde kuna u pet godina. Brodosplitu je proizvodnja smanjena na 132.078 CTG-a. DIV je, podsjetimo, za dionice Brodosplita, u čijem je sastavu ukupno 11 poduzeća, ponudio 3,7 milijuna kuna, vlastita sredstva u iznosu od 50 milijuna kuna u dokapitalizaciju i podmirivanje 40 posto troškova restrukturiranja. Končar je za 3 tvrtke ponudio ukupno 183 milijuna eura.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik